Pino na selu – Marta Galewska- Kustra (2-6 godina)

“Posjetite selo s Pinom i Majom! Dođite na selo u kojem Pino i Maja provode praznike kod bake i djeda. Posjetite gospodarstvo gospodina Hrvoja, ergelu gospođe Eve i atelje keramike gospođe Monike. Pogledajte kako se kuha pekmez i peče kruh. Sigurno vam neće biti dosadno!

Sedma u nizu slikovnica o dogodovštinama dječaka Pine i njegove obitelji prilagođena je kako za mlađu, tako i stariju predškolsku dob. Svrha joj je u opuštenoj igri razvijati razumijevanje govora, obogatiti djetetov rječnik novim pojmovima – nazivima bića, stvari, pojava i radnji – te razvijati umijeće pripovijedanja.”

KAKO JE OSMIŠLJENA OVA KNJIGA?

Na svakom paru stranica nalazi se velika ilustracija s pripadajućim tekstom. Pri dnu stranice nalaze se pitanja za djecu s uputama za roditelje. Razdijeljena su u dvije skupine: prva je namijenjena mlađoj dobnoj skupini (2–3 godine), a druga starijoj dobnoj skupini (3–6 godina). Katkad se pri dnu stranice pojavljuju slikovne priče koje nude priliku za vježbanje vještine pripovijedanja i potiču razgovor između roditelja i djeteta (npr. „Ispričaj kako se pravi kruh.”). Ovo izdanje o zgodama maloga Pine sadrži pitanja kojima je cilj odrediti u kojoj mjeri vaše dijete razumije govor. Ta pitanja počinju riječju „Pokaži”. Ostala pitanja, ona koja počinju s „Reci” i „Ispričaj”, služe za određivanje stupnja i razvoj sposobnosti jezičnog izražavanja.

KAKO KORISTITI OVU KNJIGU ZA POTICANJE RAZVOJA GOVORA?

Za mlađu dobnu skupinu (2–3 godine):

Možemo početi tako da djetetu čitamo priču i slijedimo upute (postavljamo pitanja) pri dnu stranica. Ali kod onih najmlađih koji tek ovladavaju govorom, kao i kod djece koja kasne u razvoju govora, zabavu s knjigom svakako trebamo započeti opuštenim razgovorom o ilustracijama. Prstom pokazujemo motive na ilustracijama te zajedno s mališanom izgovaramo riječi i jednostavne rečenice te mu čitamo natpise iznad ilustracija. Možemo se osloniti na upute/pitanja pri dnu stranice. Pomoću njih utvrđujemo razumijevanje pojedinih riječi i jednostavnih rečenica (npr. „Pokaži gdje je krava/kruh” ili „Pokaži tko jede/pije”). U takvim je prilikama važno da prstom ne pokazujemo odgovore. Ako je dijete razumjelo riječ (npr. imenicu „krava”) i pitanje „Gdje je?”, pokazat će to sâmo. Ako ne uspije, svakako mu trebamo priskočiti u pomoć. S druge strane, upute koje počinju s „Reci” utvrđuju razvijenost jezičnog izražavanja. Ovdje se radi o govoru riječima (onomatopejskim izrazima, imenicama i glagolima) i jednostavnim rečenicama. U tom slučaju prstom pokazujemo bića i predmete koje dijete treba prepoznati.

Za stariju dobnu skupinu (3–6 godina):

Započinjemo čitanjem teksta, a zatim postavljamo pitanja pri dnu stranice. Pitanja kojima se utvrđuje stupanj razumijevanja govora kod starije djece su nešto teža. Ona zahtijevaju razumijevanje dužih rečenica te slušanje i razumijevanje teksta (npr. „Pokaži gdje dabar gradi branu.”), a s vremena na vrijeme i pažnju i slušno pamćenje (npr. „Pokaži redom”). Pitanja kojima se utvrđuju i razvijaju govorne vještine u ovoj dobnoj skupini odnose se na oblikovanje složenijih rečenica na temelju sadržaja iz knjige. U tome ih potičemo pitanjima i kratkim slikovnim pričama na dnu stranice (npr. „Kako nastaje med?”).