12.99€
Kategorija
| Težina | 300 g |
|---|---|
| Format | 12 × 19 cm |
| Autor | Karl Marx, Friedrich Engels |
| Izdavač | Kultura |
| Mjesto izdanja | Beograd |
| Godina | 1959 |
| Broj stranica | 188 |
| Uvez | Tvrdi |
| Stanje knjige | Vrlo dobro |
godine dvije radničke stranke u Njemačkoj — Lassalleovska općenarodna radnička stranka i Marksova socijaldemokratska radnička stranka — htjele su se ujediniti.
Nastao je Gotski program, dokument koji je trebao biti temelj nove Socijalističke radničke partije Njemačke (kasnije SPD).
Marx je bio vrlo nezadovoljan nacrtom tog programa jer je smatrao da:
previše preuzima Lassalleove ideje, koje je smatrao nedosljedno socijalističkima,
napušta temeljne principe marksizma, osobito u pogledu klasne borbe i države.
Zabluda o “pravednoj raspodjeli” – Marx tvrdi da nije poanta u pravednijoj raspodjeli dobara, nego u promjeni odnosa proizvodnje (ukidanju kapitalističkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju).
Država – odbacuje ideju “slobodne narodne države”; država je po njemu instrument klasne vlasti, koji treba odumrijeti nakon revolucije.
Rad i prihod – Marx naglašava da u socijalizmu još uvijek postoji razlika između pojedinaca (npr. tko više radi, tko ima više djece), a tek u komunizmu vrijedi načelo:
👉 “Svaki prema svojim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama.”
Internacionalizam – kritizira što program ne naglašava dovoljno međunarodnu solidarnost radnika.
📌 Ukratko: Marx je smatrao da je Gotski program ideološki nazadan kompromis, koji zamagljuje klasnu borbu i ciljeve socijalizma.
Nakon što je Socijalistička radnička partija ojačala, 1891. se izrađuje novi program – Erfurtski program, za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD).
Engels je tada već stariji i piše pismo u kojem savjetuje i kritizira nacrt programa.
Iako je općenito podržao novi program (bio je mnogo bolji od Gotskog), Engels je imao važne prigovore:
Previše oprezan ton – smatrao je da se stranka previše prilagođava postojećem sistemu i boji se revolucionarnog izraza.
Država i revolucija – nedovoljno jasno stoji da je država klasni aparat koji mora nestati, a ne reformirati se.
Previše parlamentarizma – upozorava da se radnički pokret ne smije osloniti samo na izbore i parlament, nego mora biti spreman na klasnu borbu.
Zaboravljena borba na selu – kritizira što se u programu zanemaruju seljaci kao društvena skupina koju treba pridobiti.
Na zalihi





