Kritika gotskog programa; Kritika nacrta erfurskog programa – Karl Marx, Friedrich Engels

🔹 1. Kritika Gotskog programa (Karl Marx, 1875)

📖 Povijesni kontekst

• 1875. godine dvije radničke stranke u Njemačkoj — Lassalleovska općenarodna radnička stranka i Marksova socijaldemokratska radnička stranka — htjele su se ujediniti.

• Nastao je Gotski program, dokument koji je trebao biti temelj nove Socijalističke radničke partije Njemačke (kasnije SPD).

🧐 Marxova kritika

Marx je bio vrlo nezadovoljan nacrtom tog programa jer je smatrao da:

• previše preuzima Lassalleove ideje, koje je smatrao nedosljedno socijalističkima,

• napušta temeljne principe marksizma, osobito u pogledu klasne borbe i države.

💬 Glavne točke Marxove kritike:

1. Zabluda o “pravednoj raspodjeli” – Marx tvrdi da nije poanta u pravednijoj raspodjeli dobara, nego u promjeni odnosa proizvodnje (ukidanju kapitalističkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju).

2. Država – odbacuje ideju “slobodne narodne države”; država je po njemu instrument klasne vlasti, koji treba odumrijeti nakon revolucije.

3. Rad i prihod – Marx naglašava da u socijalizmu još uvijek postoji razlika između pojedinaca (npr. tko više radi, tko ima više djece), a tek u komunizmu vrijedi načelo:
   👉 “Svaki prema svojim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama.”

4. Internacionalizam – kritizira što program ne naglašava dovoljno međunarodnu solidarnost radnika.

📌 Ukratko: Marx je smatrao da je Gotski program ideološki nazadan kompromis, koji zamagljuje klasnu borbu i ciljeve socijalizma.

🔹 2. Kritika nacrta Erfurtskog programa (Friedrich Engels, 1891)

📖 Povijesni kontekst

• Nakon što je Socijalistička radnička partija ojačala, 1891. se izrađuje novi program – Erfurtski program, za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD).

• Engels je tada već stariji i piše pismo u kojem savjetuje i kritizira nacrt programa.

🧐 Engelsova kritika

Iako je općenito podržao novi program (bio je mnogo bolji od Gotskog), Engels je imao važne prigovore:

1. Previše oprezan ton – smatrao je da se stranka previše prilagođava postojećem sistemu i boji se revolucionarnog izraza.

2. Država i revolucija – nedovoljno jasno stoji da je država klasni aparat koji mora nestati, a ne reformirati se.

3. Previše parlamentarizma – upozorava da se radnički pokret ne smije osloniti samo na izbore i parlament, nego mora biti spreman na klasnu borbu.

4. Zaboravljena borba na selu – kritizira što se u programu zanemaruju seljaci kao društvena skupina koju treba pridobiti.